izvor podataka: poirot

Izloženost metalima i njihovi učinci u graviditetu i postnatalnom razdoblju

Exposure to metals and their effects in pregnancy and postnatal period


Otrovni metali (kao što su olovo, kadmij, živa ili arsen) su sveprisutni onečišćivači okoliša u kojem se pojavljuju na prirodan način i ljudskim djelovanjima. Poremećaji zdravlja nastaju prekomjernim nakupljanjem metala u tijelu zbog vanjske izloženosti ili genetskih čimbenika (poremećaja metabolizma bakra ili željeza), te pri deficitu i neuravnoteženosti esencijalnih metala i metaloida (željeza, zinka, bakra, kalcija, selenija) u tijelu. Žene i djeca posebice su osjetljivi na štetne učinke metala zbog fizioloških posebnosti kojima je posljedica povećano nakupljanje metala tijekom fertilne dobi, trudnoće i laktacije, odnosno tijekom rasta i razvoja. Ciljevi istraživanja su sveukupno procijeniti izloženost, biološke učinke i međudjelovanja otrovnih (kadmij, živa, olovo) i esencijalnih elemenata (željezo, cink, bakar, selenij) tijekom trudnoće i prenatalnog razdoblja te postnatalnog rasta i razvoja. Izvori izloženosti metalima procjenjivat će se analizama metala u hrani, tlu i bioindikatorskim tkivima životinja u divljini, te epidemiološkim metodama u žena. Pokazatelji interne izloženosti bit će koncentracije metala u posteljicama žena, krvi majke i pupkovine, te organima i tkivima pokusnih životinja izloženih otrovnom metalu (kadmiju ili živi). Učinci izloženosti metalima procjenjivat će se na temelju koncentracija steroidnih hormona u tkivu ljudskih posteljica, te u posteljicama laboratorijskih štakorica. U pokusnih životinja istraživat će se metode za smanjenje tjelesnog opterećenja otrovnim metalom suplementacijom mineralom (primjerice esencijalnim elementom selenijem), vitaminom (primjerice C vitaminom) i/ili liječenjem kelatirajućim spojem (desferoksamin, D-penicilamin, sukcimer, unitiol, deferipron, Berlinsko modrilo). Procjenjivat će se i učinkovitost navedenih metoda u smanjenju štetnih učinaka otrovnih metala na temelju pokazatelja razine oksidativnog stresa kojeg metali izazivaju. Predloženim istraživanjem dobit će se nove spoznaje o reprodukcijskoj i perinatalnoj toksičnosti metala, te o njihovoj toksikokinetici i antidotnoj terapiji otrovanja metalima u najmlađoj životnoj dobi. Mogućnosti primjene rezultata su u području javnozdravstvenih mjera i odnose se na otkrivanje i sprječavanje izloženosti metalima u najosjetljivijim skupinama stanovništva, ženama u fertilnom razdoblju i maloj djeci, te postupaka za sniženje tjelesnog opterećenja otrovnim metalima u postnatalnoj dobi.

Toxic metals (such as lead, cadmium, mercury or arsenic) are ubiquitous environmental pollutants that occur in the ecosystem naturally or through human activity. Ill effects are related to metal overload due to external exposure or genetic factors (disturbed copper or iron metabolism), and to the deficiency or imbalance of essential metals and metalloids in the body (iron, copper, zinc, calcium, selenium). Women and children are vulnerable groups for ill effects of metals due to specific physiological features that can result in increased metal accumulation during childbearing age, gestation, lactation, and during child growth and development. The aim of this project is an integrated assessment of exposure, biological effects, and interactions of toxic (cadmium, mercury, lead) and essential elements (iron, zinc, copper, selenium) during pregnancy/prenatal period and postnatal development. Sources of exposure will be evaluated by analysing metal content in food, soil, and selected tissues of wild animals, and using epidemiological variables in women. Metal concentrations in human placentas, in maternal and umbilical cord blood, and in organs and tissues of experimental animals exposed to toxic metal (cadmium or mercury) will serve as biomarkers of internal exposure. The effects of metal exposure will be assessed through steroid hormone concentrations in human and animal placental tissue. In experimental animals, we will also evaluate the methods for decreasing metal retention, such as supplementation with mineral (e.g. essential element selenium), vitamin (e.g. vitamin C) and/or chelation treatment (by deferoxamine, D-penicillamine, succimer, unithiol, deferiprone, or Prussian blue). The efficacy of these treatments in alleviating metal toxicity will be assessed through indicators of metal-induced oxidative stress. The proposed research will provide a new insight into the reproductive and perinatal toxicology of metals, into their toxicokinetics, and into the antidotal therapy in the young. Possibilities of research application are in public health measures, which include detection and prevention of metal exposure in vulnerable population groups, women in childbearing age and infants, as well as procedures for reduction of toxic metal body retention in postnatal period.


otrovni metali, esencijalni elementi, biopokazatelji izloženosti, posteljični steroidni hormoni, postnatalna toksičnost metala, kelatori metala

toxic metals, essential elements, biomarkers of exposure, placental steroid hormones, postnatal metal toxicity, metal chelators

Znanstveno-istraživački projekti

nije evidentirano

022-0222148-2135

01.01.2007

01.01.2014

nije evidentirano

EUR 0,00