izvor podataka: poirot

Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu

Life in the time of COVID-19 - social implications on the security and well-being of vulnerable groups in the European context


U zadnje vrijeme, svijet je iskusio razarajuće posljedice COVID-19 krize u svakom segmentu društvenog života. Izjava UN-ovog glavnog tajnika Antónia Guterresa kako je pandemija prouzročila neviđenu ljudsku patnju i ekonomsku devastaciju širom svijeta pokazala se, nažalost, točnim pokazateljem razmjera i težine njezinih posljedica. I dok se bitka s pandemijom primarno vodila na polju medicinske znanosti, postalo je očito da ograničenja socijalnih prava i usluga i mjere zabrane kretanja mogu dovesti do teških, neželjenih posljedica po ranjive članove društva. Suočene s nemogućnošću napuštanja doma i otežanim prijavljivanjem počinitelja, žrtve obiteljskog nasilja izložene su pojačanom riziku viktimizacije. Kriminološki scenarij porasta kaznenih djela na štetu najmlađih sasvim je moguć uslijed neočekivanih okolnosti i restriktivnih mjera. Ograničenja unutar sustava mentalnog zdravlja tijekom COVID-19 krize mogu predstavljati zapreku u pružanju pomoći žrtvama kaznenih djela i zdravstvenih usluga osobama s duševnim smetnjama. Ranjivost ranjivih nikada nije bila veća i ostaje otvorenim pitanje može li se država nositi sa socijalnim teretom i može li ih adekvatno zaštititi. Znanstvena zajednica ima moralnu, etičku i profesionalnu dužnost odgovoriti na novonastalu krizu i projekt „Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu“ je izravan odgovor na tu obvezu.Cilj ovog projekta je kritički istražiti normativne tehnike koje su države implementirale kako bi odgovorile na COVID-19 pandemiju i ocijeniti njihov utjecaj na ravnotežu vlasti, demokratska načela općenito i prava osoba izloženih obiteljskom nasilju, osoba s duševnim smetnjama i djece žrtava kaznenih djela. Istraživački tim analizirat će predmete policijskih postaja u Puli, Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku kako bi se istražile fenomenološke i etiološke promjene u kaznenim djelima na štetu djece i zabranjenim ponašanjima vezanim uz nasilje u obitelji. Regionalna raspodjela zadržat će se i u drugoj fazi istraživanja u kojoj će se ispitati iskustva djelatnika udruga (metoda fokus grupa) i izloženost obiteljskom nasilju njihovih korisnika (kvantitativno istraživanje). Isti metodološki okvir primijenit će se tijekom istraživanja informacijskih vještina i kompetencija djelatnika i udruga za vrijeme pandemije. Empirijska faza istraživanja okončat će se studijom na Klinici za psihijatriju Vrapče. Dobiveni teorijski i empirijski rezultati usporedit će se s rezultatima do kojih su došli članovi tima iz Slovenije, Italije i Švedske. S projektnim rezultatima upoznat će se znanstvena, stručna i opća javnost, tvorci politika i same ranjive osobe. Kombiniranjem različitih projektnih taktika u interdisciplinarnom komparativnom okruženju nastojat će se postići krajnji cilj projekta - poboljšanje položaja ranjivih osoba tijekom izvanrednog ili kvaziizvanrednog stanja u europskom kontekstu.

In recent months, humanity has experienced devastating effects of COVID-19 crisis in every segment of social life. The UN Secretary-General António Guterres' statement that COVID-19 pandemic is causing untold human suffering and economic devastation worldwide is, unfortunately, a correct predictor of extent and severity of its effects. While state officials are predominately focused on fighting the pandemic in the medical battlefield, there has been a strong indication that the state reduction of previously attained level of social security rights and services combined with mandatory lockdown measures have severe, unwanted consequences for the most vulnerable members of society. Due to coronavirus mandatory cohabitation, victims of family violence are exposed to higher risk of abuse and deprived from physical space to report the abuser. The risk of child victimisation in respect of mistreatment, abuse, neglect and exploitation is higher than ever, and there is a great probability that criminal offences against the youngest members of society will increase amidst extraordinary circumstances and restrictive measures. Numerous studies have already confirmed that prolonged exposure to criminal acts is a serious risk factor for victims’ mental health and well-being, however, the state restrictions within the psychiatric mental health system can be an obstacle to meet victims’ needs and to adequately provide mental health services for people with mental difficulties. These who were vulnerable are now more vulnerable than ever and question remains whether the state may bear the COVID-19 social burden and adequately protect them. It is of utter importance to emphasize that scientific community has a moral, ethical and professional obligation to respond to the crisis. The project proposal entitled “Life in the time of COVID-19 - social implications on the security and well-being of vulnerable groups in the European context” is a direct response to this obligation.


COVID-19; ranjivost; socijalne implikacije; interdisciplinarni pristup

COVID-19 social implications; vulnerable groups; state policies; Europe

Znanstveno-istraživački projekti

nije evidentirano

IP-CORONA-2020-04-2086

10.07.2020

09.01.2022

nije evidentirano

HRK 417.795,39