Psihološke promjene bolesnika s akutizacijom kroničnog zatajivanja srca tijekom COVID-19 epidemije

Psychological changes in acutely decompensated heart failure patients during the COVID-19 epidemia

Zatajivanje srca (ZS) je progresivan klinički sindrom strukturne ili funkcionalne disfunkcije srca karakteriziran simptomima gušenja i oticanja. ZS se manifestira kroz višestruke epizode akutizacije, a povezan je s visokom smrtnosti. Zbog trajnog porasta prevalencije, ZS je danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema razvijenih zemalja. Tijekom korona-lock-downa u kliničkoj je praksi zabilježen još neistražen fenomen da su se bolesnici sa ZS javljali liječnicima vrlo kasno tijekom epizoda akutizacije, te su se prezentirali u iznimno teškim oblicima bolesti. Depresija u bolesnika sa ZS je učestala pojava i udružena je s lošijom kliničkom slikom i prognozom, te doprinosi lošijoj suradljivosti i socijalnoj izolaciji. Za očekivati je da se navedeno može još značajno pogoršati u vrijeme COVID-19 epidemije. Opći je cilj istraživanja usporediti psihološke promjene u skupini pacijenata sa ZS i kontrolnoj skupini pacijenata tijekom COVID-19 epidemije. U istraživanju bi se provjerila uloga psiholoških čimbenika poput anksioznosti, neizvjesnosti i depresivnosti te učestalost, vrsta i način informiranja o COVID-19 epidemiji putem različitihizvora. Planirano je ispitivanje 50 hospitaliziranih pacijenata s dijagnozom ZS te 50 pacijenata koji imaju kardiovaskularnu bolest, ali bez dijagnoze ZS. Ova će skupina sudionika biti uključena kao kontrolna skupina te će se uspoređivati s oboljelima od ZS. Svi pacijenti će biti liječeni i kontrolirani u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Rezultati dobiveni u predloženom projektu doprinijet će boljem razumijevanju navedenih teškoća s kojima se i inače susreću hospitalizirani bolesnici sa ZS, a koji se mogu značajno povećati u vrijeme COVID-19 epidemije. Osim toga, istraživanje će pokazati neke moguće učinke COVID-19 epidemija na pacijente sa ZS te ih usporediti s ostalim skupinama srčanih bolesnika, s posebnim naglaskom na neke aspekte liječenja kako bi ono bilo što sveobuhvatnije.

Heart failure (HF) is a progressive clinical syndrome caused by structural or functional heart dysfunction and typically presented with dyspnea and swelling. The clinical course of HF is associated with multiple episodes of acute worsening and re-hospitalisation and with overall very high mortality. Due to the steady increase in prevalence, HF is today one of the leading public health problems in developed countries. During corona-lock-down, a still unexplored phenomenon has been reported in clinical practice: patients with HF visited physicians very late during acute episodes, and in extremely severe forms of the disease. Depression in patients with HF is a common occurrence and is associated with a poor clinical picture and prognosis, and contributes to non-co-operation and social isolation of patients. It can be expected that all this may worsen significantly during the COVID-19 epidemic. The overall goal of the study is to compare psychological changes in the group of patients with HF and the control group of patients during the COVID-19 epidemic. The study will examine the role of psychological factors such as anxiety, uncertainty and depression and the frequency and way of gathering information on COVID-19, and the type and sources of information. It is planned to examine 50 hospitalized patients diagnosed with HF and 50 patients who have cardiovascular disease, but without a diagnosis of HF, for example, arterial hypertension and ischemic heart disease. This group of participants will be included as a control group and will be compared with patients with HF. All patients will be treated and regularly examined at the Clinical Hospital Center Rijeka. The results obtained in the Project will contribute to a better understanding of the difficulties normally encountered by hospitalized HF patients, which increase significantly during the COVID-19 epidemic. In addition, the research will show some possible effects of COVID-19 epidemics on patients with HF and compare them with other groups of heart patients, with special emphasis on some aspects of treatment, in order to make it as comprehensive as possible.