izvor podataka: poirot

Naziv

E-učenje - Digitalni kurikulum za digitalno vrijeme

E-learning - A digital curriculum for digital time

Opis projekta

Prema istraživanjima e-učenje je važan segment u podizanju kvalitete obrazovanja i uopće pristupa obrazovanju. Tehnologije e-učenja koncept su koji pomaže i osigurava kvalitetu obrazovanja i pomaže u konceptu cjeloživotnog obrazovanja. Europska komisija donosi šest novih prioriteta u okviru dokumenta Strategic framework-Education & Training 2020, a jedan je od prioriteta i aktivnije korištenje ICT, koja je promijenila i način na koji ljudi žive, rade i komuniciraju. Dokument Bologna Digital 2020 navodi da bi novi alati i mogućnosti učenja koje pruža digitalizacija trebali biti iskorišteni što je više moguće kako bi se njihov potencijal dosegao u potpunosti. To zahtijeva unaprjeđenje u tri pravca: obrazovni sadržaji, iskustvo učenja i prepoznavanje učenja. Najveći izazov obrazovanja je kako zadržati tradicionalne vrijednosti sveučilišnog obrazovanja i u isto vrijeme povezati ih s novim znanjima i vještinama koji su potrebni današnjim studentima i njihovim budućim poslodavcima. Prema rezultatima ankete o e-učenju na Sveučilištu u Zagrebu u 2014. godini (Kučina Softić, 2015.) sastavnice Sveučilišta u Zagrebu podijelila je u tri skupine: (1) Sastavnice koje koriste e-učenje već niz godina i koje po orijentaciji svojega nastavnog programa razvijaju i primjenjuju e-učenje, (2) Sastavnice na kojima je e-učenje bilo primijenjeno kao iskorak pojedinih nastavnika i skupina, koja još uvijek postoji, iako mala, su (3) sastavnice koje nisu ni na koji način primijenile Strategiju e-učenja i nisu prepoznale mogućnosti e-učenja i nisu ništa poduzele vezano uz implementaciju e-učenja. U istraživanju koje predlažemo ispitivalo bi se koliko često nastavnici koriste skupine alata iz područja ICT-ja i e-učenja te njihova potreba za znanjima iz tog područja. Za sada je Sveučilište Sjever poticalo korištenje Moodla za razvijanje e-učenja kao platforme, no razvoj bi trebao ići i u pravcu stvaranja Centra za e-učenje kao potpora nastavnicima. Stvaranje digitalnih kurikuluma za digitalno vrijeme zahtijeva i poznavanje tehnologija e-učenja. Istraživačka agenda postavlja pitanje u kakvom su odnosu e-tehnologije i digitalni kurikulum i što u tom pravcu možemo napraviti u pripremama za svijet rada u digitalnom dobu. Implementacija e-učenja može značajno pridonijeti unaprjeđenju kvalitete obrazovnog procesa i njegovim rezultatima. E-učenje donosi mnoge prednosti u organizaciju obrazovnog procesa kao što su vremenska i prostorna fleksibilnost u poučavanju i učenju, pristupu ažurnim i aktualnim multimedijalnim i interaktivnim obrazovnim sadržajima, pristup repozitorijima obrazovnih sadržaja i digitalnim knjižnicama, mogućnost prilagođavanja osobnom stilu učenja, omogućavanje kolaborativnog učenja i stjecanje vještina projektnog i timskog rada, vještina potrebnih za 21 stoljeće. Integracija informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovni proces je kompleksni proces koji ovisi o nizu faktora kao što su politički, administrativni, organizacijski, strateški, kulturni, profesionalni i osobni. Ovi faktori su posebice važni u visokom obrazovanju zbog osobitosti obrazovnih ustanova. Svrha istraživanja je dobiti odgovore i krenuti u pripremu digitalnih kurikuluma i digitalnih sadržaja kroz implementacija ICT i e-učenja. Na taj način osuvremenit će se sadržaji predmeta znanjima i vještinama koje su studentima i nastavnicima potrebne za digitalno tržište rada.

According to research, e-learning is an important segment in raising the quality of education and access to education in general. E-learning technologies are concepts that help and ensure the quality of education and help in the concept of lifelong learning. The European Commission is adopting six new priorities within the Strategic Framework-Education & Training 2020 document, and one of the priorities is more active use of ICT, which has also changed the way people live, work and communicate. The Bologna Digital 2020 document states that the new tools and learning opportunities provided by digitalisation should be used as much as possible in order to reach their full potential. This requires improvement in three directions: educational content, learning experience and learning recognition. The biggest challenge of education is how to maintain the traditional values of university education and at the same time connect them with the new knowledge and skills needed by today’s students and their future employers. According to the results of the survey on e-learning at the University of Zagreb in 2014 (Kučina Softić, 2015), the University of Zagreb divided the components into three groups: (1) Components which have been using e-learning for many years and according to the orientation of the educational program develop and implement e-learning, (2) Components on which e-learning has been applied as a step forward for individual teachers, and groups who still exist, although reduced in numbers, are (3) Components that have not implemented the e-learning Strategy in any way and did not recognize the possibilities of e-learning and did not take any action regarding the implementation of e-learning. The research we propose would examine how often teachers use groups of tools in the field of ICT and e-learning and their need for knowledge in this field. For now, the University of the North has encouraged the use of Moodle to develop e-learning as a platform, but development should also go in the direction of creating an e-learning Centre to support teachers. Creating digital curricula for digital time also requires knowledge of e-learning technologies. The research agenda raises the question of the relationship between e-technology and the digital curriculum and what can we do in this direction in preparation for the world of work in the digital age. The implementation of e-learning can significantly contribute to improving the quality of the educational process and its results. E-learning brings many benefits to the organization of the educational process such as temporal and spatial flexibility in teaching and learning, access to up-to-date multimedia and interactive educational content, access to educational repositories and digital libraries, personalization, collaborative learning and acquiring skills of project and teamwork, skills needed for the 21st century. The integration of information and communication technologies into the educational process is a complex process that depends on a number of factors such as political, administrative, organizational, strategic, cultural, professional and personal. These factors are especially important in higher education due to the peculiarities of educational institutions. The purpose of the research is to get answers and start preparing digital curricula and digital content through the implementation of ICT and e-learning. In this way, the contents of the course will be modernized with the knowledge and skills that students and teachers need for the digital labour market.

Ključne riječi

e-učenje ; digitalni kurikulum ; digitalno tržište rada ; digitalne kompetencije ; digitalna pismenost ; digitalna inteligencija ; digitalna kultura

e-learning ; digital curriculum ; digital labor market ; digital competencies ; digital literacy ; digital intelligence ; digital culture

Znanstveno-istraživački projekti

eL-DCforDT

UNIN-DRUŠ-20-1-10

12.03.2020

31.12.2021

nije evidentirano

HRK 60.000

Podaci o financiranjima

Podaci o institucijama

Podaci o osobama